Veliki petak, dan muke i smrti našeg Gospodina Isusa Krista

Služba riječi, klanjanje križu i pričest tri su dijela liturgije Velikog petka, tog se dana u crkvama ne slave Mise, kao ni na Veliku subotu, sve do vazmenog bdijenja. Crkva se „uzdržava“ od misne euharistijske žrtve zbog spomena na Kristovu smrt.
 
 
Obred Velikog petka u našoj župnoj crkvi započeo je u 19.00 sati pokajničkim činom u šutnji. U tom trenutku vjernici klečeći, a svećenici prostirući se pred ogoljenim oltarom, iskazujemo Bogu hvalu za sve što je učinio za nas, istovremeno kajući se zbog svojih osobnih grijeha, ali i grijeha cijeloga svijeta zbog kojih je naš Gospodin podnio muku i smrt na križu.
 
U svojoj homiliji p. Andrzey objašnjavao je smisao Kristove žrtve i smrti na križu za naše spasenje, ističući kako je Isus na križu lijek za sve naše slabosti i teške trenutke života kroz koje prolazimo, na kraju homilije pozvao nas je da u šutnji od nekoliko minuta razmislimo pred Kime ćemo uskoro kleknuti i Koga ćemo cjelivati, pobuđujući i potičući tako vjeru, ljubav i nadu u našim srcima prema Raspetom Kristu i žrtvi koju je podnio za nas.
 
Nakon homilije uslijedila je sveopća molitva, u kojoj smo zajedno sa čitavom Crkvom, molili za potrebe Crkve i svijeta, osobito za one koji svojim trpljenjem nastavljaju Isusovu muku i za one koji još ne poznaju Božju ljubav, koju nam je Otac posvjedočio u svom Sinu predajući Njega za otkupljenje čitavog čovječanstva.
 
Bogoslužje Velikog petka završili smo blagujući euharistijski kruh, posvećen na Misi Velikog četvrtka. Na Veliki petak bolje razumijemo da blagovanje Kristovog Tijela u svetoj pričesti znači uzeti udjela u njegovoj žrtvi, prihvatiti trpljenje iz ljubavi prema braći i sestrama, te tako s Kristom nositi život u svijetu.
 
na vrh članka