Božanski časoslov

Božanski časoslov ili Brevijar je službeno, pojedinačno ili zajedničko moljenje određenih molitava Crkve, a sadrži biblijsku knjigu Staroga zavjeta (Psalme), razne molitve i himne. 
 
 
Sama riječ Časoslov kaže da je to molitva pojedinog časa, odnosno liturgija/bogoslužje časa. Riječ liturgija je službeni naziv za službeno i javno bogoslužje neke vjerske zajednice, a riječ Brevijar dolazi od lat. riječi brevis što znači kratak. To je naziv za crkvene knjige s tekstovima poput odlomaka Staroga i Novoga zavjeta, legende, molitve, pjesme, koje se svakoga dana u godini čitaju u crkvama i kapelama, privatno ili u  različitim crkvenim zajednicama, osobito redovničkim. 
 
Najvažnija oznaka časoslova je njegova podjela na sate dana. Tu je podjelu kršćanstvo naslijedilo od židovstva. Židovska je molitva časova bila vezana uz žrtveni kult u hramu. Tu su se prinosile jutarnje i večernje žrtve te se molila jutarnja molitva, molitva u sat popodnevne žrtve i večernja molitva. Osobna molitva Židova također je bila razdijeljena na različite sate dana. Redovita je bila molitva Šemŕ Israel (Šema, Izrael - Čuj, Izraele!).
 
Sastavni su dijelovi molitve časova himni, psalmi i hvalospjevi, antifone, biblijska čitanja, molbenice, prošnje i molitve te određeni izabrani tekstovi koji prate liturgijsku godinu: došašće, božićno vrijeme, korizmu, vazmeno vrijeme te vrijeme kroz godinu.
 
Himan je vrsta uvoda. Dobro je moliti upravo predloženi himan, a ne ga mijenjati nekom pjesmom jer on u sebi donosi sadržaj i unosi 'raspoloženje' našega srca na samom početku molitve.
 
Psalmi su najopsežniji dio molitve časoslova. Preporuka je, kroz ovu molitvu, upoznavati Knjigu psalama i rasti kroz učenje o pojedinim psalmima. Jutarnja molitva časoslova sadrži psalam, hvalospjev iz Staroga zavjeta i psalam, dok Večernja molitva donosi dva psalma i hvalospjev iz Novoga zavjeta.
 
Kroz kratko čitanje ponovno se zaustavljamo nad Božjom riječi i ostajemo nekoliko trenutaka u  šutnji prije samoga kratkog otpjeva, kao svojevrsnog odjeka Božje riječi u nama.
 
Evanđeoski hvalospjev je jedini dio iz Evanđelja koji se čita, recitira, odnosno pjeva. Ujutro su nam Zahraijin hvalospjev (Blagoslovljen), a uvečer Marijin hvalospjev (Veliča) poticaji za veličanje Boga u samoj molitvi časoslova.
 
Molbenicama (mole se ujutro) i prošnjama (upućuju se navečer) zaokružuje se cjelokupna molitva s nakanama Crkve i Božjeg naroda, što nas uvodi u iskustvo jedinstva cijele Crkve.
 
Na kraju molimo molitvu Gospodnju (Oče naš), nakon koje je zaključna molitva.
 
Časoslov je liturgijska molitva, razdijeljena na pojedine časove dana, da bi se tako nastavila Kristova molitva i ostvarila njegova zapovijed o neprestanoj molitvi.
 
Mirjana Čabraja
 
Izvor: http://www.franjevci-split.hr
 
na vrh članka